Skip to content

Profil biračkih prava

Bosna i Hercegovina

Europe · ba

Tročlano Predsjedništvo s jednim Bošnjakom, jednim Hrvatom i jednim Srbinom, uz Zastupnički dom na državnoj razini i zasebne skupštine za dva entiteta — Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Razmjerni sustav s otvorenim listama, u četverogodišnjem ciklusu.

Profil posljednji put pregledan July 23, 2026

Bosna je najočitiji praktični primjer razlike koju ova baza podataka dosljedno bilježi: izbori se mogu provoditi kompetentno, a da ipak nisu slobodni i pošteni. Glasovanje je godinama tehnički dobro organizirano, no o tome tko se može kandidirati za najviše dužnosti odlučuje etnička pripadnost, a Europski sud za ljudska prava od 2009. godine pet je puta presudio da je takav aranžman diskriminatoran, bez promjene tog stanja.

Kako glasovanje danas funkcionira

Dob za glasovanje
18 i više
Registracija birača
Automatska
Identifikacija
Bilo koji identifikacijski dokument
Obvezno glasovanje
Ne
Glasovanje poštom
Ograničeno
Rano glasovanje
Ograničeno
Internetsko glasovanje
Nije dostupno
Glasovanje iz inozemstva
Dostupno svima

Središnje izborno povjerenstvo vodi popis na temelju matičnih evidencija; birači predočuju identifikacijski dokument. Glasovanje poštom dostupno je građanima u inozemstvu i raseljenim biračima registriranima za njihovu prijeratnu općinu — nasljeđe rata koje i dalje utječe na rezultate u nekim izbornim jedinicama. Za koju se dužnost građanin može kandidirati ovisi o deklariranoj etničkoj pripadnosti i o tome u kojem entitetu živi.

Kako se biračko pravo mijenjalo

Svaki unos bilježi promjenu u tome tko je mogao glasovati ili kako — jednako tako proširenja, ograničenja i postupovne reforme.

  1. 1945Proširenje

    Opće biračko pravo odraslih bez obzira na spol, kao republika unutar socijalističke Jugoslavije — na izborima koji nisu bili natjecateljski.

  2. 1990Reforma

    Prvi višestranački izbori, dobiveni uglavnom po etničkim linijama; rat je uslijedio u roku od osamnaest mjeseci.

  3. 1995Reforma

    Daytonski sporazum uspostavio je sadašnji ustavni poredak, rezervirajući Predsjedništvo i Dom naroda za tri 'konstitutivna naroda' te povezujući kandidaturu i s etničkom pripadnošću i s mjestom prebivališta.

  4. 2009Ograničenje

    U predmetu Sejdić i Finci, Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je zabrana kandidiranja za Predsjedništvo i Dom naroda jednom Romu i jednom židovskom građaninu povrijedila Konvenciju. Presuda i dalje nije provedena, a od tada su je potvrdile još četiri presude.

Zaštitne mjere pri prebrojavanju

Vrsta glasačkog listića
Papirnati glasački listići
Naknadna revizija nakon izbora
Obvezno ponovno brojanje
Upravljanje izborima
Neovisno povjerenstvo
Domaći promatrači
Da
Međunarodni promatrači
Da

Papirnati glasački listići broje se ručno na biračkim mjestima, a znatan se dio ponovno broji središnje u Središnjem izbornom povjerenstvu; skeniranje obrazaca rezultata uvedeno je nakon ciklusa 2022. radi brže provjere. Promatranje je opsežno, i domaće i međunarodno.

Vrijedi znati

  • Građanin koji ne deklarira nikakvu etničku pripadnost, ili pripadnost izvan triju konstitutivnih naroda, uopće se ne može kandidirati za Predsjedništvo — ograničenje koje je Europski sud za ljudska prava sada osudio u pet zasebnih navrata.
  • Budući da su mjesta u Predsjedništvu vezana i uz entitet i uz etničku pripadnost, Hrvat koji živi u Republici Srpskoj ne može se kandidirati za hrvatsko mjesto, a Srbin u Federaciji ne može se kandidirati za srpsko.

Izbori u bazi podataka

Nadzor izbora

1

Operacije utjecaja

1

Izvori

Poveznice za dijeljenje otvaraju vlastiti sastavljač mreže. Ovdje ništa nije ugrađeno, pa nijedna treća strana ne saznaje koje stranice čitate.