Profil biračkih prava
Bosna i Hercegovina
Europe · ba
Tročlano Predsedništvo sa jednim Bošnjakom, jednim Hrvatom i jednim Srbinom, plus Predstavnički dom na državnom nivou i odvojene skupštine za dva entiteta — Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Proporcionalna zastupljenost sa otvorenim listama, u četvorogodišnjem ciklusu.
Профил последњи пут прегледан July 23, 2026
Bosna je najuočljiviji praktični primer razlike koju ova baza podataka dosledno pravi: izbori mogu biti tehnički dobro sprovedeni, a da ipak nisu slobodni i pošteni. Glasanje je godinama tehnički dobro organizovano, ali o tome ko može da se kandiduje za najviše funkcije odlučuje etnička pripadnost, a Evropski sud za ljudska prava je od 2009. godine pet puta presudio da je takav aranžman diskriminatoran, bez njegove izmene.
Како гласање данас функционише
- Бирачка старост
- 18 и више
- Регистрација бирача
- Аутоматска
- Идентификација
- Bilo koji identifikacioni dokument
- Обавезно гласање
- Не
- Гласање поштом
- Ograničeno
- Рано гласање
- Ograničeno
- Онлајн гласање
- Nije dostupno
- Гласање из иностранства
- Dostupno svima
Centralna izborna komisija vodi birački spisak na osnovu matičnih evidencija; birači predočavaju identifikacioni dokument. Glasanje poštom dostupno je građanima u inostranstvu i raseljenim biračima registrovanim za svoju predratnu opštinu — nasleđe rata koje i dalje oblikuje rezultate u nekim izbornim jedinicama. Za koju funkciju se građanin može kandidovati zavisi od prijavljene etničke pripadnosti i od toga u kojem entitetu živi.
Како се бирачко право мењало
Сваки унос бележи промену у томе ко је могао да гласа, или на који начин — проширења, ограничења и процедуралне реформе подједнако.
- 1945Proširenje
Opšte pravo glasa za odrasle bez obzira na pol, kao republika u okviru socijalističke Jugoslavije — na izborima koji nisu bili konkurentni.
- 1990Reforma
Prvi višestranački izbori, dobijeni uglavnom po etničkim linijama; rat je usledio u roku od osamnaest meseci.
- 1995Reforma
Dejtonski sporazum je uspostavio sadašnji ustavni poredak, rezervišući Predsedništvo i Dom naroda za tri „konstitutivna naroda“ i vezujući kandidaturu i za etničku pripadnost i za mesto prebivališta.
- 2009Ograničenje
U predmetu Sejdić and Finci, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je zabrana kandidovanja Roma i jevrejskog građanina za Predsedništvo i Dom naroda predstavljala povredu Konvencije. Presuda i dalje nije sprovedena, a četiri naknadne odluke su je od tada potvrdile.
Заштитне мере при пребројавању
- Врста гласачког листића
- Papirni glasački listići
- Постизборна ревизија
- Obavezno ponovno brojanje
- Управљање изборима
- Nezavisna komisija
- Домаћи посматрачи
- Да
- Међународни посматрачи
- Да
Papirni glasački listići se ručno prebrojavaju na biračkim mestima, a značajan deo se naknadno ponovo broji centralno u Centralnoj izbornoj komisiji; skeniranje obrazaca sa rezultatima uvedeno je nakon ciklusa 2022. radi brže verifikacije. Posmatranje je opsežno, i domaće i međunarodno.
Вредно знати
- Građanin koji ne izjašnjava nijednu etničku pripadnost, ili pripada nekoj izvan tri konstitutivna naroda, uopšte ne može da se kandiduje za Predsedništvo — ograničenje koje je Evropski sud za ljudska prava sada osudio u pet odvojenih navrata.
- Pošto su mesta u Predsedništvu vezana i za entitet i za etničku pripadnost, Hrvat koji živi u Republici Srpskoj ne može da se kandiduje za hrvatsko mesto, a Srbin u Federaciji ne može da se kandiduje za srpsko.
Избори у бази података
Izborni nadzor
1Operacije uticaja
1- 2013Portal Kombat
Извори
- General elections in BiH scheduled for Sunday, October 4, 2026— Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina
- Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina — judgment— European Court of Human Rights
- It is high time to execute the Sejdić and Finci group of judgments— Council of Europe Commissioner for Human Rights